Kako da dovedete život u red, a da vam ne bude dosadno?

Kako da dovedete život u red, a da vam ne bude dosadno?

Kada se priča o rutini, često nam na pamet padaju i reči poput dosada, stagniranje i slično. I ovo se dešava upravo zato što i sami znamo koliko se u rutini možemo zaglaviti. Svaki dan liči na onaj prethodni sve više i sve počinje da liči jedno na drugo. Naša motivacija, energija, entuzijazam se smanjuju i na mesto mira koji smo možda u početku osećali stiže
dosada i ušuškanost. Osećaj sigurnosti sve više raste, a sa njom i osećaj straha da iz te sigurnosti izađemo i time je ne izgubimo. Čuvamo našu rutinu iako nam ona ne donosi ništa novo, ali je naša i dobro nam je poznata.

Upravo zbog jakog osećaja sigurnosti koji donosi i minimuma naše uključenosti, rutina je fenomenalna za one krizne situacije u kojima ni sami ne znamo šta ćemo ni gde ćemo. Kada se dogode neke nesreće, neprijatna ili traumatska iskustva dobro je da uđemo u rutinu i damo našem organizmu vremena da se odmori od šoka. Tada možemo da uključimo minimum naše energije i da je sačuvamo za neophodni oporavak. Jednostavne stvari poput doručka u isto vreme, šetnje od petnaest minuta svakog dana ili odlaska u krevet u tačno 10 časova uveče može nam biti ekstremno korisno. Tada je izuzetno važno da pratimo čitav proces kako bismo pravovremeno unosili sve više stvari u naš dan, menjali rutinu sve više dok ne dođemo do onog trenutka u kom nam ona više nije potrebna. Rutina je u ovakvim situacijama ekstremno korisna, ali u svim ostalim ne mnogo.

U svim ostalim situacijama ona sprečava naš razvoj držeći nas u jednom mestu pretvarajući nas u auto-pilote. Setite se perioda kada je vaš život pretvoren u seriju rutinskih poslova. A možda ste trenutno u tom periodu? Koliko ste u tom periodu naučili novih stvari? Koliko ste napredovali kada je u pitanju lični razvoj? Koliko ste novih ljudi upoznali, koliko novih informacija saznali? Koliko novih stvari ste započeli, koliko ste ideja imali? Koliko ste maštali i uživali u avanturi zvanoj život? Ako je odgovor na većinu ovih pitanja ne mnogo, vreme je da iz rutine iskoračite u polje beskonačnih mogućnosti koje vam život nudi!

Postoji li neka situacija u vašem životu koju biste opisali kao iskakanje iz rutine? Možda se desilo nešto potpuno neočekivano i fenomenalno, možda ste sami odlučili da je vreme za nešto novo, a možda vas je neko ohrabrio i pošao sa vama u tu avanturu. Bez obzira na to da li je to bila revolucionarna stvar za vaš život i potpuni preokret ili ste jednostavno naučili da istu stvar uradite na neki novi način, sigurna sam da vam je to donelo nov osećaj zadovoljstva i sreće. Čitanje nove knjige, večera u restoranu u kom dosad niste bili, naručivanje jela koje dosad niste probali, obavljanje jednog dela posla u kafiću koji volite, ili u parku… Sve su ovo stvari koje predstavljaju iskorak iz rutine i ma koliko se taj korak činio beznačajnim za naš organizam je on itekako važan i značajan. Neke stvari koje veoma volimo i u kojima uvek uživamo i namerno im se vraćamo ne treba menjati  dok god nam one donose onaj osećaj zadovoljstva ili mira ili sreće zbog kog smo uopšte počeli sa tim. Jedna od fenomenalnih rutina je pisanje zahvalnosti svakog jutra odmah posle ustajanja. Razlog zašto ovakva vrsta rutine nikada ne dosadi je ta da ovim teramo naš mozak da svaki dan traga za još više stvari na kojima smo zahvalni i time je on svakog jutra uključeniji. Momenat u kom bi ovo postala ona ograničavajuća rutina je onaj u kom svakog dana pišemo istih 5 zahvalnosti jer smo čuli negde da to neki pametni ljudi rade, ali nas mrzi da zaista razmišljamo o tome i prepustimo se traganju za divnim stvarima u našem životu. Tada postajemo nezadovoljni, a još dobijamo super izgovor Ove zahvalnosti uopšte ne rade!

Da bi te zahvalnosti imale smisla i koristi neophodno je da se uključimo u ono što radimo. Razlog ovome je takozvana neuroplastičnost mozga. Ona predstavlja mogućnost našeg mozga da uči i da se menja tokom čitavog života, ne samo tokom detinjstva. Tako, kada radimo nove stvari, naš mozak je uključen u to i u stanju budnosti je jer nije siguran šta će se tačno desiti i stoga mora posvetiti svu pažnju novoj aktivnosti. Tokom te nove aktivnosti naš um stvara nove veze u našem mozgu. Obrnuto, kada obavljamo aktivnost rutinski i automatski u našem mozgu se ne dešava toliko mnogo stvari. Postojeće veze se održavaju ali naš mozak nije ni blizu aktivan kao kada obavljamo novu radnju. Što više ovih veza naš mozak stvori, povećava se naša zona sigurnosti jer ćemo više stvari poznavati. Što smo fleksibilniji, zapravo povećavamo stepen i polje kontrole. Upravo zbog ovakvog načina funkcionisanja našeg mozga, prirodno nam je da što smo slobodniji i naša sigurnost raste, ali ne i obrnuto!

Čak i kada istu aktivnost obavljamo na malo drugačiji način, našem mozgu je to dovoljno kako bi se aktivirao više. Time mu pomažemo da stalno stvara nove veze i nikad ne gubi vreme. Tako, na primer, kada idete do posla, ako samo promenite rutu kojom stalno vozite ili hodate značajno podstičete vaš mozak da radi više tokom tog puta. U ovakvom stanju vaš mozak je produktivniji i radi sa više kapaciteta tako da je idealno vreme da ga uposlite za nešto što je vama jako važno. Planiranje ciljeva, kreiranje plana za taj dan, maštanje o svemu što želite da dostignete, razmišljanje o svemu na čemu ste zahvalni… Ovaj put vaš mozak će stvoriti značajno više veza i ove slike će u našem mozgu biti pouzdanije i poznatije. Ovo predstavlja već značajan korak ka ostvarenju naših snova.

Kad god unesete nekakve novine u ono što često radite obezbeđujete da to radite na jedan potpuno nov način koji uključuje mnogo veći deo vas. Na taj način ćete tu aktivnost moći da radite bolje i kreativnije i ono što je najvažnije, uživaćete ponovo u njoj!

Rutine ne moraju biti ništa negativno dok god one rade za nas, a ne mi za njih. Majkl Mekalou, profesor psihologije na univerzitetu Majami, kaže da su rutine u stvari batleri našeg uma. On predlaže da radimo na našoj fleksibilnosti i time ih učinimo zanimljivijim i učinkovitijim. Rigidne rutine neće trajati dugo ili nam neće pomoći u razvoju nikako. U svakom slučaju, rezultat je isti. Stalno skakutanje i jurnjava nam odvlači mnogo energije i puni nas stresom. Rezultat ovoga je trošenje više vremena na odmor.

Dobar balans jeste ispunjavanje našeg dana, pa i života, stabilnim, zdravim i fleksibilnim rutinama. Ovo nam ostavlja dovoljno vremena za sve one neočekivane, iznenadne stvari koje nam se dešavaju, a u isto vreme nam daju stabilnost i ne umaraju nas. Rutina koja je kreativna nas ne usporava, naprotiv, čini nas fleksibilnijim, još kreativnijim i srećnijim.

Probajte već danas da začinite vašu rutinu s nečeg malo novog i uzbudljivog i možda ćete moći da primetite razliku. Pretvorite vašu rutinu u zdravu naviku i uživajte u njenim posledicama!

A ako biste želeli da saznate kako da vaše male, svakodnevne rutine stavite u službu viših ciljeva i motivišete sebe da malim koracima počnete da unapređujete svoj život u svim njegovim aspektima, pravi je trenutak da se prijavite za BESPLATAN Letnji izazov sa Slavicom Squire.

Letnji izazov je namenjen svima onima koji žele da konačno izađu iz zone komfora, začaranog kruga udobnosti i monotonije, koji žele da dobro promisle šta je ono što njihovo srce zaista želi i da dobiju motivaciju da to i ostvare, da žive život punim plućima i od svog života naprave priču koju će drugi slediti.

Letnji izazov traje sedam nedelja i sastoji se iz 7 radionica koje će se realizovati u okviru zatvorene Facebook grupe, a kreiran je sa željom da nejefektniji i najprimenljiviji NLP alati, ključni za kreiranje ispunjenog života, budu svima dopstupni. Ako imate pristup internetu, imate svoj Facebook profil, jednu svesku i olovku i čvrstu želju da se pokrenete i uzmete život u svoje ruke, nema prepreka da se prijavite za ovaj program.

Iskoristite ovaj POKLON vama da zablistate ovog leta, da napredujete i da se izdvojite iz mase. Tu smo za vas da vam budemo inspiracija i podrška da ostvarite svoje snove, bez obzira na sve.